Tragom Georgesa Pereca. Književno prevođenje kao pisanje čitanja

Knjiga Tragom Georgesa Pereca. Književno prevođenje kao čitanje pisanja istančana je
studija koja među ostalim tematizira i teoretizira praksu prevođenja, pokazuje razloge zbog
kojih se odnos izvornika i prijevoda 'dozivao' sintagmama poput „otprilike isto“ (Eco) i
„sličnost u razlici“ (Bourdieu), te zorno na konkretnim primjerima pojašnjava moduse i udio
prevoditeljske subjektivnosti. […] Posao prevođenja Perecovih djela neizostavno aktivira
preispisivanje, potiče prevoditelja da aktivno analizira strukturna obilježja vlastitoga jezika i
da ih na koncu kreativno upotrebljava. […] Budući da Perecova djela prevoditelja suočavaju s
krajnjim pitanjima o prirodi njegova posla, traduktološke su postavke Vande Mikšić izoštrene,
jasne i gdjekad radikalne. Među važne spoznaje svakako je ubrojiti one da „neizrečeno
konstruktivno sudjeluje u stvaranju diskurza i njegovih učinaka“ […] Autoričin pristup
ujedinjuje postupke i metode traduktologije, književne teorije, stilistike i lingvistike. Takav
interdisciplinarni pristup omogućuje joj da se kreće između detalja i cjeline, pojedinačnoga
rješenja i modela, prakse i teorije, što je posve u skladu s uvodnom napomenom da je
traduktologija empirijska disciplina u kojoj teorija proistječe iz iskustva i prakse.
dr. sc. Krešimir Bagić

Epohalno važna francuska „književna škola“ OULIPO i njezin značajni predstavnik Georges
Perec predstavljaju se hrvatskom čitateljstvu na temelju spoznaja koje je o njima razradila
francuska književna kritika, ali i sama autorica […]. Predstavlja se niz pomno promišljenih (a
priori i a posteriori) prijevodnih postupaka koji mogu poslužiti kao materijal za razmišljanje i
učenje drugim književnim prevodiocima i traduktolozima. […] Pristup i metodologija s jedne
su strane znanstveno posve primjereni, a s druge strane, u hrvatskom kontekstu, i inovativni
budući da je ovakvih znanstvenih monografija, u kojima prevodioci, koji su […] „drugi autori“
prevedenih tekstova, naknadno, predstavljajući vlastite prijevodne strategije, iste znanstveno
obrazlažu te nude poticaje za promišljanje vrijedne ne samo na danom materijalu, nego i šire,
u hrvatskom znanstvenom prostoru dosada nedostajalo.
dr. sc. Iva Grgić Maroević