Sličnosti, razlike, isključivosti. Hrvatsko-srpske međuknjiževne relacije

Sličnosti, razlike, isključivosti. Hrvatsko-srpske međuknjiževne relacije Ive Tešić
predstavljaju monografiju mozaičkog tipa koja u metodološko-teorijskom smislu želi
preispitati problemska i poetička mjesta vezana za pojedina djela i pisce hrvatske i
srpske književnosti, imajući u vidu njihov postjugoslovenski interkulturalni status i
primjetne distinkcije, ali i određene podudarnosti, bilo u tipološkom, bilo u
receptivnom pogledu. U tom smislu, autorica dijakrono prati svojevrsnu genezu
moderniteta/avangardnih tendencija i poetiku prevrata kroz kritike, eseje, poeziju i
prozu najznačajnijih pisaca najvećma 20. i 21. stoljeća u obje literature i njihove
često kontradiktorne odnose: Matoša, Ujevića, Vinavera, Crnjanskog, Josipa
Kulundžića, Vladana Desnicu, Dragana Jeremića.
Bojana Stojanović Pantović

Od Matoševa afirmativnog kritičkog pogleda na Isidoru Sekulić ili njegova
podsjećanja na Nušića, Sremca ili Dučića, preko izvrsne analize esejistike Tina
Ujevića (uz posebnu raspravu o Vinaverovom viđenju Tina Ujevića kao pjesnika i
esejista koji već 20-tih godina prošloga stoljeća zaslužuje veću pažnju ondašnje
jugoslavenske kritike i književne javnosti), kao i otkrivanjem nepoznatog Crnjanskog
kao autora društveno angažiranih novinskih reportaža i putopisa iz hrvatskoga
priobalja i otoka, knjiga zaokružuje pretraživanje književnosti avangarde i
modernizma općenito afirmacijom Kulundžićeve “mistične proze” Lunar u svjetlu
sumatraizma, kao i njegovim “revolucionarno-utopističkim” slikama o smrti.
Zvonko Kovač

Strukturirana je u devet „poglavlјa“, koja jedno za drugim produblјuju
komparativni predmet, profiliraju kritičku poziciju autorice i usložnjavaju građu, ova
knjiga ima više međusobno povezanih i kompatibilnih istraživačkih težišta: 1)
komparativna srbokroatistička istraživanja, 2) kulturno i književnohistorijsko zaleđe
srbokroatisktike, 3) mjesto srbistike i mjesto kroatistike, kao „nacionalnih“
književnosti, njihovi kontakti, „poistovjećivanja“ i „mimoilaženja“ u komparativnom i
južnoslavističkom kontekstu; 4) ideja Drugog kao izazov literaturi i kulturi, 5) značaj
srpskih i hrvatskih književnih djela, književnih i kulturnih prožimanja i relacija, kao i
njihovih autora u prostorima interliterarnosti.
Dragan Bošković