-30%

Ruska fantastična pripovijetka

56,00 kn (EUR € 7.43)

God. izd.: 2005.
Broširano, šivano
232 str.
Prevoditelj:
Petar Vujičić/Irena Lukšić (ruski)

Fantastika u ruskoj književnosti novijega vremena ima izuzetno značenje. Ponajprije stoga što i književnost u ruskoj duhovnosti ima izuzetno značenje, što je ona, mogli bismo slobodno prepričati Jevtušenka, zapravo više od književnosti. Literatura je, naime, u ruskoj povijesti često nastupala kao jedino mjesto spoznavanja svijeta, jedini prozor okrenut modernom intelektualnom obzoru. Ona je govorila tako što je govorila drukčije. Govorila je svojim, umjetničkim sredstvima. A jedno od najmoćnijega bila je fantastika, stvarnost, dakle, kakvom je piše mašta. Ruska je književnost stoga s područja fantastike rado uzimala bajke, legende, utopijske ideje, alkoholna buncanja, religiozni zanos, znanstvene spoznaje i jednostavno snove te je u njima tražila rješenja za stvari koje se iz nekog razloga “nisu smjele vidjeti”.

Pomoću nestvarnoga govorila je o stvarnome, gradila analogije, modele i cijele ideologije. Spajala je “svoje” i “tuđe”, bol i radost, i tako diskretno dovela Rusiju do točke u kojoj počinje ono sto zovemo naprednim svijetom.

Irena Lukšić

Nema na zalihi

SKU: 9789532061123 Kategorija:

Dodatne informacije

Dimenzije 9 × 14,5 cm
Author Picture

Gogolj Nikolaj Vasiljevič

1809

Nikolaj Vasiljevič Gogolj (1809-1852), nakon rane mladosti provedene u rodnoj Poltavskoj guberniji, seli u Petrograd i radi kao odgajatelj u bogataškim kućama, niži činovnik i predavač povijesti na sveučilištu. Svojim pričama iz ukrajinskoga života vrlo brzo je privukao pozornost čitateljstva i kritike. Osobito je oduševio utjecajnoga kritičara Bjelinskog, koji ga je držao “najneobičnijom pojavom” ruske književnosti. Godine 1836. izvedena komedija Revizor, kojom nesmiljeno kritizira pokvarenost i glupost ruskoga činovništva, samozadovoljstvo i učmalost provincijskoga života te loše prilike u društvu svojega vremena. Nakon toga desetak godina boravi u inozemstvu. Godine 1842. izlazi prvi dio romana Mrtve duše (Mertvye dusi), dok drugi dio, u stanju duševne neuravnoteženosti, spaljuje. U pripovijestima tematski vezanima za ukrajinsko selo (Vecera na hutore bliz Dikan’ki), prezentira bogatstvo nacionalnoga folklora, maštovite običaje i vjerovanja, raskošne krajolike i nesvakidašnje likove. U tim kazivanjima zbiljsko se prepleće s fantastičnim, smiješno s tužnim i raspjevano s ozbiljnim. U knjizi Peterburgskie povesti ističe sjaj i bijedu činovnika. Ostala značajna djela su: Taras Buljba, Kabanica. U izdanju Meandar Medije uvršten je, uz poznate ruske “klasike”, u knjigu pod naslovom Ruska fantastična pripovijetka.