Astragan

Velikić Dragan

21,24 

Astragan je uzbudljiv filmični roman o političkoj i seksualnoj obmani koja se odvija između Beograda i jadranske obale. Inteligencija kojom Velikić razotkriva kič, kao i citati i aforizmi koji su znalački ucijepljeni u priču sugeriraju da je učio od Kundere, iako je Velikić po svemu dinamičan i samosvojan talent.

Mark Thompson, The Guardian

Dok je Via Pula bila koncentrično, prstenasto strukturirana (slijedeći topografsko-konceptualni model paukove mreže), roman Astragan organiziran je u obliku linearno ulančanih epizoda, koje kao u pasijansu ili dominu logično slijede jedna drugu, odnosno izravno proizlaze iz prostorno-geografskih pomaka protagonista, posebno glavnog junaka (pisaca in spe) Marka Delića, koji svojim životom i radom u zapletu povezuje Beograd i Pulu s Trstom i Urbinom, s Londonom i Zürichom – o Buenos Airesu da i ne govorimo.

Tonko Maroević

Priča o životu Marka Delića postaje u neku ruku tek izlika da meandarski lutamo kroz vrijeme i prostor. I vrijeme i prostor uvijek se nastoje jasno označiti, baš kao i protagonisti na koje glavni lik nailazi, pa stoga izmišljeno i realno postaju podjednako prihvatljive kategorije.

Zvonko Maković

Roman čelične pameti, visoke pismenosti i napetosti, Astragan je u suštini najrazornija antikomunistička knjiga koja iz aristokratske pozicije razara ideologiju.

Jurica Pavičić, Slobodna Dalmacija

Fabula je naoko jednostavna, glavni junak, sticajem okolnosti menja sopstveni identitet, ulazi u galaksiju misterioznog udruženja hodača, ljubitelja maslačaka i drugog bilja, Aphake – što je zapravo paravan za međunarodnu špijunsku organizaciju u kojoj se podaci dostavljaju iz celog sveta pod šifrom botaničkih izveštaja – i, naravno, nestaje iz nje i svog romanesknog života.

Velikić se ironično poziva na Čendlera i Hemeta. Kao i neki od Le Kareovih junaka, Velikićev Marko Delić gradi svoj novi identitet istovremeno stvarajući sopstvenu novu prošlost i pripremajući se za buduću špijunsku karijeru.

Nenad Šaponja, Polja

Astragan je gigantska parodija jednog političkog trilera. Velikić je vrhunski pripovjedač.

Elisabeth Enders, Radio Baden-Baden

SKU: 9789533342887 Kategorija:
Author Picture

Velikić Dragan

1953

Dragan Velikić rođen je 1953. u Beogradu. Diplomirao je opću književnost s teorijom književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu. Od 1994. do 1999. godine bio je urednik izdavačke djelatnosti Radija B 92. Pisao je kolumne za NIN, Vreme, Danas, Reporter i Status. Od lipnja 2005. do studenoga 2009. bio je ambasador Republike Srbije u Austriji. Živi u Beogradu kao slobodni književnik.
Romani: Via Pula (1988 – Nagrada Miloš Crnjanski), Astragan (1991), Hamsin 51 (1993), Severni zid (1995 – stipendija Fonda Borislav Pekić), Danteov trg (1997), Slučaj Bremen (2001), Dosije Domaševski (2003), Ruski prozor (2007 – NIN-ova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada Meša Selimović za najbolju knjigu godine, Srednjoeuropska nagrada za književnost), Bonavia (2012), Islednik (2015 – NIN-ova nagrada za najbolji roman godine, Nagrada Kočićevo pero, Vitalova nagrada, Nagrada Kočićeva knjiga), Adresa (2019).
Knjige priča: Pogrešan pokret (1983), Staklena bašta (1985), Beograd i druge priče (2009).
Knjige eseja: YU-tlantida (1993), Deponija (1994), Stanje stvari (1998), Pseća pošta (2006), O piscima i gradovima (2010), Bratstvo po mrlji (2018), Doktori barona Minhauzena (2019).
Knjiga izabranih intervjua: 39,5 (2010).
Monografije: Pula – grad interval (2014) – u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem i povjesničarkom umjetnosti Paolom Orlić, Theatron Istria (2020) ‒ u koautorstvu sa fotografom Igorom Zirojevićem.
Duodrama Montevideo (2015)
Knjige Dragana Velikića prevedene su na osamnaest europskih jezika, na arapski i farsi u šezdeset i pet stranih izdanja. Zastupljen je u domaćim i inozemnim antologijama.
Dobitnik je nagrade Instituta za Dunav i Srednju Europu iz Beča (2008), Nagrade grada Budimpešte (2013), nagrade „Podrum Radovanović“ za životno djelo (2016) i Europske nagrade Vilenica (2019).
Počasni je član mađarske Akademije umjetnosti i književnosti Széchenyi.