Na kraju pjesme

Vuković Tvrtko

17,12 

Prema pronicljivu uvidu Giorgia Agambena, jednog od najzapaženijih filozofa današnjice, na kraju pjesme jezik se lirike odvaja od sebe sama pokrećući vlastitu katastrofu i gubitak identiteta. Kritička je to gesta s političkim implikacijama. Polazeći od tih pretpostavki, Vuković tumači modernu hrvatsku liriku nastojeći aktivirati njezinu kritičnost i političnost. Unatoč raznorodnim problemskim polazištima interpretacije uvrštene u ovu knjigu u očištu zadržavaju ideju da je lirika jezik koji čitatelja ustrajno nagovara na oblikovanje mišljenja o temeljnim vrijednostima društva i kulture. Lirika je jezični događaj koji ima moć da na inovativan način organizira iskustvo, preokrene samorazumljivo shvaćanje stvarnosti, ospori ili dovede u pitanje uvriježenu raspodjelu uloga i ustaljene modele ophođenja te da na scenu svijeta izvede nepostojeće entitete i samom nepostojećem svijetu udahne život. Stoga se političnost lirskih pjesmama od Ujevića i Matoša do Slamniga i Maleša prepoznaje u njihovoj sposobnosti da temeljito preoblikuju uobičajene forme osjetilnosti i spoznaje.

Kategorija:
Author Picture

Vuković Tvrtko

Tvrtko Vuković (Slavonski Brod, 1969) zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao docent na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Doktorski rad pod naslovom Modeli prikazivanja kvorumaškoga pjesništva. Subjekt, svijet, tekst kao interpretativno iskustvo obranio je 2004. Od 2005. do 2007. radio je kao viši lektor za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu Sorbonne u Parizu. Bio je predsjednik Goranova proljeća i voditelj književnog smjera Poslijediplomskoga sveučilišnoga doktorskog studija kroatistike. Predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost. Priredio je i pogovorom popratio panoramu hrvatskoga pjesništva devedesetih Off line (2001). Golmanu, lovcu i šumaru (2002) njegova je druga zbirka pjesama. Autor je dviju samostalnih znanstvenih knjiga Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši. Aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu (2005) te Ljubi Žižeka svoga! Je li teorijska subverzija zapravo kapitalistička perverzija i druge neodumice o etičko-političkom čudovištu Žižekove misli (2009). Priredio je zbornik čitanja hrvatske lirike Muzama iza leđa (2010). Tko je u razredu ugasio svjetlo? (2012) njegova je knjiga - polemika s tradicionalnim pedagoškim metodama.