Lukšić Irena

Irena Lukšić (Duga Resa, 10. ožujka 1953.- Duga Resa, 12. ožujka 2019) diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je tridesetak knjiga; stručne knjige, romane, pripovijetke, zbornike… Urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa. Sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. Povremeno nastupa kao gostujuća profesorica. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je stotinjak radova o ruskoj književnosti. Suradnica je američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century. Profesionalno djeluje kao umjetnica. Dobitnica je mnogih nagrada, između ostalih Kiklopa, kojeg je osvojila tri puta. Romani: Konačište vlakopratnog osoblja (1981), Zrcalo (1983), Traženje žlice (1987), Povratak slomljene strijele (2000), Pismo iz Sankt Petersburga (2008), Nebeski biciklisti (2008), Očajnički sluteći Cohena (2013). Pripovijetke je sabrala pod naslovima Sedam priča ili jedan život (1986), Noći u bijelom satenu (1995), Sjajna zvijezda Rovinja (2001), Tajni život laponske princeze (2004), Krvavi mjesec nad Pompejima (2007), Duga resa – Ixtian (2008). Neke pripovijetke je objavila i na engleskom, slovenskom i turskom. Zastupljena u antologijama. Piše i TV te radio drame. S ruskoga prevodi prozu (Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoščenko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Drušnikov, Čehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff i dr.) i poeziju (Brodski, Tjomkin itd.). Više puta studijski boravila u Rusiji. U suautorstvu i samostalno uredila je nekoliko tematskih brojeva Književne smotre: Ruska književnost v dijaspori, Teški dim, Šezdesete, Egzil/Emigracija/Novi kontekst, XX. stoljeće, Svjetska književnost, Rubovi, memorija: ruski emigranti u Hrvatskoj, Književnost u tranziciji, Sedamdesete, Voda:nacrt za jednu enciklopediju, Osamdesete III, popularna kultura i književnost, Devedesete. Objavila je: Nova ruska poezija (1998), Soc-art (1998), Jednostavna istina – ruska pripovijetka XX. stoljeća (1998), Antologija ruske disidentske drame (1998), Ruska emigrantska književna kritika (1999), Ruska književnost u Svemiru (2003), Treći val (2004), Katalog važnih stvari kolumne o svakodnevnom životu, (2005), Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata, (2006), Ogled o ruskoj književnosti; Dnevnici, snevnici, rječnici, dnevnička i esejistička proza (2009), Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti (2010), Blagovati na tragu klasika, književna kuharica (2011), Gradovi, sela, dvorci. Vodič za literarne turiste (2012), Idoli i barabe: Slavne osobe u književnim djelima (2014), Klasici ostavljeni mačkama: pokušaj drukčijeg čitanja književnih tekstova (2015). Sastavila je dvojezično izdanje knjige o rusko-hrvatskim kulturnim vezama Hrvatska/Rusija (1999) te zbornik Hrvatska i svijet (2002). Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima (I. 1981.; II. 1992.). Priredila za tisak integralnu verziju Dnevnika Dragojle Jarnevič (2000.) te prevela i priredila memoare Irine Aleksander Svi životi jedne ljubavi (2003). Još neka djela : Klasici ostavljeni mačkama: Pokušaj drukčijega čitanja književnih tekstova. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2015., Berlin-Pariz, roman. Disput, Zagreb 2016., Sve o sestri Robina Hooda. Roman. Meandar Media, Zagreb 2018.