• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Tražilica

Meandar Media

traka nocni vrtlar

In memoriam: Aleš Debeljak (1961-2016)

E-mail Ispis

Život prema drugome

Aleš Debeljak 1961-2016

debeljak

 

S police sam spustio dvadeset knjiga Aleša Debeljaka, siguran da to nije ni približno sve što je objavio. Nije ?ak niti sve što imam, iako ne znam gdje su druge, valjda posu?ene, sad kad sam prisiljen odvrtjeti trideset i dvije godine osobnog prijateljstva, i koju više književnog poznastva. Alešove sam pjesme, naime, po prvi put susreo na stranicama ŠKUCovoga literarnog zbornika broj 23, a prve sam preveo (moj drugi prijevod uop?e) iz njegove knjige Zamjene, zamjene, objavljene u Pjesni?kom almanahu mladih 1982. Od jedanaest zastupljenih autora zaustavio sam se na posljednjem, najmla?em, i tako otvorio put prema prijateljstvu koje je kontinuirano raslo, sa svakim susretom, sa svakom novom knjigom, sa svakom razglednicom koja bi stigla iz nekoga drugog kraja svijeta. Aleš Debeljak bio je jedan od najodanijih suradnika ?asopisa Quorum u osamdesetima, autor s ?ijom smo znatiželjom otkrivali mnoge stvari, preko koje smo komunicirali sa svjetovima koji su u vremenu bez interneta izgledali nedostižnima i dalekima, ali je sposobnost posredovanja teorijskih dometa postmodernizma ili literarnih prinosa ameri?kih metafikcionalista ?esto izgledala posve bliska i nekako doma?a, jer je dolazila od Aleša. Slijedile su njegove pjesni?ke knjige: Imena smrti, Rje?nik tišine (hrvatski prijevod 1989), Minute straha, Grad i dijete (hrvatski prijevod 1998), Nedovršene pohvalnice; Krijum?ari (hrvatski prijevod 2011), paralelno i knjige eseja: Melankoli?ne figure, Postmoderna sfinga, Tamno nebo Amerike, Sumrak idola (hrvatski prijevod 1995, 2002), Knjiga, križ, polumjesec, Balkansko brvno (hrvatski prijevod 2014) itd. Cijeli bismo tekst mogli posvetiti njegovoj bibliografiji, iz nje bi bilo posve jasno o kakvome je intelektualnom i literarnom rasponu rije?, no izvan toga bi ostalo previše stvari koje su obilježile prekratki život jedne iznime, strasne, dinami?ne i nevjerojatno otvorene osobnosti, iz koje se razvio otpor prema sku?enosti i zatucanosti; prema ograni?enjima kretanja i izražavanja, prema negiranju bogatstva razlika iz kojih je Aleš hranio cijeli svoj literarni i esejisti?ki opus.

Njegov vjerojatno najpoznatiji esej Sumrak idola, objavljen na desetak jezika, a u kojemu Debeljak jezgrovito analizira vrijeme prije ratova na prostoru ex-Yu, i posve nemo?an pred njihovom brutalnoš?u i iracionalnoš?u (po?etkom 1991, kad još masovna ubijanja i razaranja nisu uzela maha, zajedno smo napisali izjavu protiv rata, koju su potom potpisale naše generacijske kolege iz Hrvatske i Slovenije, i koju su objavili gotovo svi hrvatski i slovenski mediji), ponudio je, prije svega inozemnoj javnosti, sliku razlike, drugi pogled na situaciju u prostoru kojim su zagospodarile «divlje horde» i pogazile svaku vrijednost proizvedenu iz razlike, iz dinamike neklišejiziranih mišljenja, iz popularne glazbe (na primjeru revolta Johnnyja Štuli?a), iz napetosti razli?itih poetika, umjetni?kih tendencija, sportskih nadmetanja; naposljetku, iz dinamike krajolika i ljepota prirode, kojima se Aleš uvijek vra?ao. Tu je pri?u nastavio i esejisti?kom knjigom Balkansko brvno, u kojoj se ponajprije bavi djelima pisaca «s Balkana» poput Danila Kiša, Davida Albaharija ili Aleksandra Hemona, pisaca na koje je u velikoj mjeri utjecalo i iskustvo egzila, a koji su, istodobno, Alešu kao autoru otvarali perspektive i približavali ga njegovom vlastitom poimanju zajedni?kog prostora.

Kao sociolog, znanstvenik i sveu?ilišni profesor Aleš je bio podjednako kriti?an prema zatvorenosti i ograni?enjima malih sredina (i državica, naravno) baš kao i globalnim tokovima, s kojima smo u aktualnom vremenu suo?eni. To se možda najjasnije vidi u jednoj re?enici iz opsežnoga intervjua koji smo objavili u ?asopisu Tema: «Pogledamo li jezi?nu, etni?ku i vjersku sliku velikih gradova izme?u Baltika i Jadrana, od Rige do Rijeke, prije sto godina i danas, primijetit ?emo da su i Vilnius i Varšava, i Krakov i Prag, i Budimpešta i Ljubljana i Zagreb potkraj imperijalnoga razdoblja, pa ?ak i na kraju Prvoga svjetskog rata, bili znatno raznolikiji prostori nego što su danas. «

Odnos prema drugome, pogled u drugoga, dijalog s drugim: to su, u najgrubljim crtama, životna i literarna uporišta Aleša Debeljaka, na koja vrlo izravno upu?uje u gotovo svim svojim knjigama, koje zapo?inju posvetama drugome: tebi, naravno; tebi, još uvijek; tebi, skoro bezuvjetno; za vas..., uz izravne posvete najbližima: Erici, koja želi razumjeti, djeci, roditeljima...

Aleš Debeljak živio je punim, dinami?nim, strasnim životom, za sebe, ali u odnosu prema drugome, i bez toga on nije vidio smisla života i javnog djelovanja.

Gomila njegovih stihova i jednako toliko esejisti?kih re?enica govori o tome, uza sve privatne trenutke koje nam je posvetio i na koje nas je podsje?ao. Bio je od onih prijatelja koje nisi morao vi?ati svakoga dana, kojega ponekad nisi vidio godinama (kao kada je nekoliko godina proveo u Americi i doktorirao na Maxwell School of Citizenship, Syracuse University, New York) , a svaki je susret izgledao kao da ste se vidjeli ju?er popodne, ili jutros na tamvajskom stajalištu.

Za svoj je rad dobio sve važnije slovenske književne nagrade, a nagra?ivan je jednako tako u regiji i inozemstvu. Od svih stvari koje sam znao o njemu, uvijek kada smo se vidjeli, na brzoj kavi u Zagrebu ili kratkoj šetnji uz Ljubljanicu, posebno me zaokupljao podatak da je Aleš bio pionirski prvak Jugoslavije u judu. Možda i zato što preda mnom sada stoji njegova posljednja knjiga Kako postati ?ovjek, kojom – kako mi je napisao u posveti – želi «da ga upoznam u vremenu kada se još nismo poznavali». Rije? je o Alešovoj poetskoj verziji dje?je enciklopedije, koja ga je posebno veselila i koju je posvetio «svojoj voljenoj djeci».

Uvijek iznova zaprepasti kako tragi?nost nekoga života otvori put drugim zna?enjima. Aleš je baš to, znamo iz svega što je napisao, najviše volio.

Branko ?egec

 

Autori




kontakt

Meandar Media d.o.o.
Tel: +385 (0)1 481 30 22
Fax: +385 (0)1 481 33 23
Email: prodaja@meandar.hr
Adresa: Zagreb; Krajiška 10-1
OIB: 23603203647 

Više informacija ...

Podaci o prodajnom mjestu

Knjižara Užitak&Tekst
Email: uzitak.i.tekst@meandar.hr
web knjižara "UŽITAK I TEKST"
Tel: +385 (0)1 481 30 22

Zadnje dodani ?lanci