• Kategorija objave:Novosti

Veličanstvena arhitektonska gozba

FOTO: RAJKO ŠOBAT

ZAGREB – Monografija »Arhitekt Ignjat Fischer« Marine Bagarić knjiga je koja će ostaviti značajan trag u povijesti hrvatske arhitekturesložili su se svi govornici na predstavljanju toga opsežnoga i vrijednoga djela u utorak u Muzeju za umjetnost i obrt, u kojemu se trenutačno može razgledati i izložba posvećena tomu inovativnome arhitektu čija su ostvarenja obilježila ne samo zagrebačku, već i nacionalnu arhitekturu prve polovice 20. stoljeća.

Iako su stručnjaci upoznati s Fischerovim doprinosom domaćoj arhitekturi, bilo je pravo iznenađenje kad smo, uz pomoć monografije i izložbe, osvijestili činjenicu da je taj veliki arhitekt projektirao i sagradio neke od ključnih točaka našeg identiteta, kazao je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović. Golemim opsegom njegova opusa bila je iznenađena čak i struka, dodao je glavni urednik knjige Branko Čegec, istaknuvši Marinu Bagarić kao vrsnu autoricu s kojom nije bilo moguće napraviti bilo kakav propust.

Čitanje knjige koja na vrhunski način prezentira posve iznimnu i fascinantnu figuru hrvatske arhitektonske scene nalikuje sudjelovanju u grandioznoj arhitektonskoj gozbi, ustvrdila je docentica zagrebačkog Arhitektonskoga fakulteta Karin Šerman

Hvalospjeve autorici knjige, objavljene u izdanju nakladnika Meandar Medija i MUO-a, uputio je i Zvonko Maković s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, napomenuvši da bez njezina temeljita i dugotrajna istraživanja ne bismo danas bili fascinirani nevjerojatnim bogatstvom opusa Ignjata Fischera.

»Je li riječ o izuzetno talentiranome kompilatoru ili samosvojnom umjetniku, pitanje je s kojim sam provocirala Marinu Bagarić na obrani njezina doktorata, a ona je vrlo strastveno obranila drugu opciju«, kazala je znanstvena savjetnica i recenzentica knjige Snješka Knežević. Knežević je govorila o Fischeru kao o arhitektu nevjerojatno kreativne inteligencije koji je najprije radio za Zemaljsku vladu, a potom za pripadnike visoke buržoazije, glembajevsku gospodu koja se po obrazovanju i stilu znatno razlikovala od današnjih tajkuna.

Čitanje knjige koja na vrhunski način prezentira posve iznimnu i fascinantnu figuru hrvatske arhitektonske scene nalikuje sudjelovanju u grandioznoj arhitektonskoj gozbi, ustvrdila je docentica zagrebačkog Arhitektonskoga fakulteta Karin Šerman. Riječ je o »veličanstvenoj gozbi s nebrojenim slijedovima raznovrsnih delicija i paletom najfinijih okusa, svih odreda pomno probranih i maestralno složenih znalačkom rukom talentiranog majstora«, ocijenila je Šerman.

J.MANDIĆ-MUŠĆET, Objavljeno: 04. 10. 2011. Vjesnik online